home

IŽ (Mali Iž)


Mali Iž smješten je na južnom dijelu otoka Iža, a čine ga više raštrkanih zaseoka - Porovac, Knež, Makovac, Komoševa i Muće. Knež i Komoševa su lučice, dok su ostali zaseoci smješteni na oko 10 minuta hoda od mora.

 

MALI IŽ – MALI OTOK ZA VELIKI ODMOR!


Otok Iž svojevrsno je kraljevstvo, malo kraljevstvo od samo dva slova. Njegova ljepota poznata je samo malobrojnim pustolovima i nautičarima, zaljubljenicima u čistu, nedirnutu prirodu, onima koji žele pobjeći ´na kraj svijeta´ i  uživati u osami.


Doživjeti Iž je poput božanskog nektara koji vas opija, nešto kao ekstatični predokus neba, jer dok ste na njemu, vrijeme vam se pretvara u vječnost, jer to je otok gdje je vrijeme jednostavno stalo.


Njegova pitoreksna naselja, savršeno uklopljena u okoliš, obasuta su bujnim zelenilom mediteranske flore maslina, borova, lovora, naranči, limuna, šipka, smokava, rogača, badema, palmi, agava, kaktusa... te raznovrsnog miomirisnog i ljekovitog bilja (smilje, kadulja, ružmarin, lavanda, mirta ...). Zato ga se s pravom naziva biserom Zadarskog arhipelaga i jedinstvenim čarobnim malim smaragdom, oplahivanim čipkastom bjelinom pjenušavog valovlja, plavetnilom neba i modrinom najljepšeg mora na svijetu.


More oko Iža bistrije je od jutarnje rose. Uz samu obalu tog ljekovitog mora visokog saliniteta, istinsko opuštanje za ljetnih žega naći ćete na šljunčanim žalovima i skrovitim uvalama, u obilju sunca ili u sjenama borova, maslina i palmi, uz uspavljujući orkestar raspjevanih cvrčaka, udaljeni krik galebova, tihi šum mirisnih valova i blagi maestral.


Želite li vidjeti najljepše izlaske i zalaske sunca, tada svakako dođite na Iž! 

Dok u večernjim satima sjedite na terasi nekog od kafića uživajući u osvežavajućem piću i mirisu dalmatinske kuhinje, bacite pogled na trepteće zvijezde, srebrni mjesec i rasplesana svjetla ribarskih brodica što se zrcale na morskoj površini. Nezaboravan je! 


Malo povijesti

Naši su otoci prije više milijuna godina bili pod morem o čemu svjedoče okamenjeni fosili školjaka. Kasnije su postali dio kopna što pokazuju brojne pronađene kosti preživača i zvjeradi.

 

Poput ostalih otoka Zadarskog arhipelaga Iž je bio nastanjen još u staro kameno doba i tako neprekidno do danas. Od toga vremena izmijenilo se nekoliko naroda i svaki je od njih ostavio tragove svoga postojanja. Od prastanovnika nađeno je na više mjesta kameno oruđe, a nedaleko mora na Knežu je oko 1930. g. nađena i bakrena sjekirica što svjedoči da je otok bio naseljen i u bakreno doba. 


Kada su sredinom 1. st. pr. Kr. Rimljani došli u posjed ovih krajeva, zatekli su Liburne (ilirsko pleme). Rimljani su svojim kolonistima davali u zakup otočke pašnjake i drugu zemlju na kojoj su živjeli Liburni, koji su tako postajali najamnici novih gospodara. Imućni Rimljani na pojedinim prikladnim mjestima gradili su ljetnikovce, stambene i gospodarske zgrade te crkve. Kulturno  jači, oni su postupno imovinski i kulturno asimilirali liburnsko stanovništvo.  Iž je u sklopu Rimskog carstva ostao do njegove propasti 476. g., jednako  kao  i Jader, današnji Zadar, kojega je sudbinu uvijek dijelio, osim između dva svjetska rata, kada je Zadar bio u sklopu Italije, a Iž kao i svi ostali otoci pripadao tadašnjoj Jugoslaviji. Suhozidne gradine ilirskih Liburna vide se i dandanas na mnogim otočkim brdima. Ruševno kamenje pri vrhu Gračišća, najvišeg maloiškog brda (127 m) govori da se tu nalazila liburnska gradina.

 

Ni do danas nema dokumenata o stanovnicima Iža do 13. stoljeća. Pretpostavlja se da su Hrvati svojim dolaskom na otoku zatekli poromanjeni liburnski živalj. Ti prvi hrvatski naseljenici otoka bili su prvenstveno pastiri zadarskih vlasnika posjeda (o tome svjedoče toponimi Kravljak i Kozjak). Oni su obrađivali zemlju, vrtove, sadili masline i postupno se bavili ribarstvom. 


U 19. stoljeću poslije sloma Venecije, a s dolaskom Francuza, Iž postaje općina (1806.) Pod kotarom Zadar bio je do 1923. Naredne je godine pripadao općini Sali, a tada je Veli Iž postao općina za Veli i Mali Iž. Neko je vrijeme pripadao i pod kotarom Biograd te Preko (1945.) te opet pod kotarom Zadar. Danas je ponovno u sastavu Grada Zadra. 


Velika srednjevjekovna dvokatna zgrada s ograđenim kulama utvrđenim bedemom i kapelicom posvećenoj Sv. Ani u zaseoku Makovac potječe od zadarske plemićke obitelji Benja-Kozičić. Taj se kompleks po kulama zove Turan (turris = kula).


Starohrvatska crkvica rotonda Sv. Marije iz 9./11. st. u neposrednoj je  blizini župne crkve Uznesenja Marijina, koju su mještani podigli 1902.g.

 

U povijesti otoka veoma značajnu ulogu odigrali su iški svećenici glagoljaši koji su zaslužni prije svega za pismenost Ižana. Od 14. pa do 20. st. Mali Iž je dao 43 glagoljaša! 


Posljednji iški glagoljaši, 1941.: dr. Ante Strgačić, don Vladislav Cvitanović, don Šanto Bilan, prof. don Alfonso Cvitanović, dr. don Roman Lukin


O podrijetlu imena Iž i njegovih zaselaka

Prema povjesničarima, Iž se prvi put spominje u djelu Naturalis Historia rimskoga pisca Plinija (23.-79.pr.Kr.) Bizantski car Konstantin VII Porfirogenet (10. st.) opisujući Dalmaciju, među ostalim otocima spominje i otok Estiunez, što se tumači kao ime dvaju susjednih otoka, tj. Estium = Sestrunj, te Ez = Iž. Sama riječ Ez navodno je grčkog podrijetla i potječe od riječi nesos, koja kao i lat. riječ insula znači otok. Latinski se Iž zove Esum, odatle talijanski Eso.


Iz vremena Rimljana, koji su romanizirali liburnsko stanovništvo otoka, ostalo je nekoliko naziva, koje su Hrvati preuzeli kada su još vjerojatno u 10. st. naselili otok. Tako se jedan od triju zaselaka Malog Iža zove Muće, što dolazi od latinske riječi monticellus = brdašce; glavna putnička luka zove se Komoševa, što također dolazi od latinske riječi comes = knez; druga susjedna luka zove se Knež, a susjedni otočić Knežak, što je isto kao i lat. comes odnosno Komoševa (Komešova, tj. Kneževa). Na spomenutom otočiću Knežaku istočni se rt zove Sakatur, što se tumači da dolazi od lat. riječi siccatorium = sušilište (mreža). Tjesnac između Knežaka i otoka Iža naziva se Tražet, što dolazi od lat. riječi traiectus = prijevoz, odnosno morski tjesnac. Sterilište mreža u Malom Ižu zove se Spansa, a dolazi od lat. riječi expandere = razastrijeti. Trajektna luka Bršanj trebala bi biti izvedenica od lat. riječi versare = okrenuti. Kasnije talijanski naziv Bersanga (Bersanja) prelazi u Bršanj.



Malo geografije

Iž je osebujan otok u skupini od osamnaest stalno nastanjenih otoka u čipkastoj strukturi  od 304 otoka, otočića i grebena Zadarskog arhipelaga. Od Zadra je udaljen 11 km (zračne linije), a brodom (između Ugljana i Pašmana kroz Mali Ždrelac) 14 nautičkih milja (25,928 km). Smješten je između Ugljana i Dugog otoka, što je pravac od rta Osiljinca na sjeverozapadu do rta Parda na sjeveroistoku. Zaštićen je sa sjevera Ugljanom od bure, Pašmanom od istočnjaka, Kornatima i Dugim otokom od juga.


Izložen je utjecaju raznih vjetrova i to su: jugo (JI), bura (SI), maestral (SZ), tramontana (S) te levanat (I) i široko (J). Bura i jugo znaju dizati velike valove, osobito ako se poklope s plimom. No ipak je dobro zaštićen Ugljanom od izravnih valova bure te Pašmanom i Dugim otokom od juga.


Od 364 dana u godini 217 je prosječno sunčanih, a 147 oblačnih (promjenjivih ili kišnih). Srednja godišnja temperatura zraka je 17,6 ⁰C. Srednja godišnja temperatura mora je 15,9 ⁰C.


Otok je dug 12,5 km, širok 2,7 km a površina mu je 17,59 km2. Dužina razvedene obale iznosi 35,1 km. Mali Iž ima 10 uvala (21 na cijelom otoku) izuzetne ljepote, šljunčanih ili pješčanih. To su:  Mala Dumboka, Šolova, Peščenice, Pardešćak, Mali Vodenjak, Bršanj, Komoševa, Knež, Dolinje (Tražet) i Svežina.

 

U blizini Bršanja, iza manjeg poluotoka Arta, nalazi se kamena i pješčana uvala Vodenjak, dubine 10-ak m, prekrasno maloiško kupalište, te idealan zaklon od bure i maestrala za nautičare, a gusta borova šuma seže do samog mora.


Na otoku su dva naselja, Veli Iž i Mali Iž, udaljena jedno od drugog 5 km i povezana asfaltnom cestom.


Uvala Knež ima lijepe male šljunčane i kamenite plaže, a u pozadini tipično moderno dalmatinsko naselje s lijepim šetalištem uz more.


Mali Iž okružen je sa 7 otočića (cijeli otok s 12): Fulija (43 m) između M. Iža i Rave, a u Srednjem kanalu su Rutnjak (17 m), Knežak (63 m), Tomešnjak (22 m), Dragovešćak (22 m), Mrtovnjak (18 m) i Vodenjak (14 m). Dovoljno lokacija za nautičare i ljubitelje ronjenja! Knežak je najveći otočić i posebni je izazov ljeti jer je teško odoljeti da se ne usidrite i ne ostanete ondje na kupanju.

                                                         

Mali Iž se sastoji (krenuvši od juga prema zapadu) od 5 predivnih zaselaka: na brdašcu je Muće, zatim u uvali uz more Komoševa s putničkom lukom, zatim opet na brdašcu Makovac, pa opet u uvali uz more Knež i na kraju, na brdu Porovac s prekrasnim vidikovcem. Komoševu kameni mol s lukobranom štiti od valova juga i bure. Stari kameni mol dugačak 40-ak m, koji datira još iz Austro-Ugarske, produžen je godine 2005. za 10 m te nadograđen za još 30 m paralelno s obalom. Na njegovoj glavi je svjetionik. Dubina ispod svjetionika je oko 7 m. S vanjske strane pri peti lukobrana istezalište je za brodice (škver). Od mola ide riva preko cijelog uskog porta, u kojem su sa svake strane još po dva molića. Unutrašnjost lučice jako je dobro zaštićena od vjetrova. Od Komoševe do vrha Mućela ima  274 skalina!



Trajektna luka Bršanj i Putnička Luka Komoševa

U pješčanoj uvali Bršanj smještena je trajektna luka, glavna i jedina na otoku, zaštićena i od juga i od zapadnih vjetrova. God. 2005./2006. ona je kao i putnička luka u Komoševi, također dograđena, te je idealna ne samo za pristajanje trajekta nego je i omiljeno mjesto za kupanje. Dogradnjom nove putničke luke u Komoševi i trajektne u Bršanju omogućeno je pristajanje i velikih brodova, katamarana, jedrenjaka i jahti, a nautičarima siguran vez i miran san. 

    

U Malom Ižu ima pet restorana u kojima možete uživati u svježoj hrani ´plodova mora´. To su  Konoba Diža u Komoševi, Cafe bar IŽ  u uvali Knež, Restoran Knež u  istoimenoj uvali s mogućnošću smještaja te Konoba Kod Venka i nešto dalje Restoran sa snack barom Baroni, koji također nudi smještaj.

 

Uz samu obalu u lučici Komoševa, jedan nasuprot drugom, smjestila su se i dva kafića: Perenje Bar i Caffe Dagala.

 

Ima i dva marketa, jedan u Komoševi i jedan na Knežu, koji su jako dobro opskrbljeni, a u sezoni rade non-stop i to svakim danom.

 

Masovnog turizma nema. Nema iznajmljivanja ležaljki i suncobrana, sandolina i skutera. No, tu ćete naći nešto već pomalo zaboravljeno, što vam samo mali, skriveni otoci mogu ponuditi, a to je – posvemašnji mir. I ono na što smo svi mi već zasigurno zaboravili, a to su ljudi koji svako mjesto čine osobitim. Ovdje, gdje sve ljepote i kulture upoznate u dva dana, najvrjednije što ćete dobiti svakako je gostoprimstvo mještana.

 

Planinarski dom

Svojevrsni kuriozitet predstavlja svakako i planinarski dom s najmanjom nadmorskom visinom na svijetu (0,7 m n.v.), koji je dio planinarskog puta za Kornate, a čija polazna planinarska točka počinje u Velom Ižu. Dom je smješten 300-njak m od Kneža u prekrasnoj mirnoj uvali Dolinje,  s  još ljepšom plažom. 

 

Jama Porovac

Posebni izazov za speleologe je špilja Jezero na brdu Porovac. Ulaz je relativno malen, ali je zato u unutrašnjosti veliki atrij koji se dijeli u dvije prostorije, s tim da jedna vodi u veliku dubinu, koja do sada nije detaljno istražena, a po izjavama speleologa završava negdje u moru.

 

Jedna zgrada s tri namjene

U uljari na Knežu (jednako kao i u onoj na Komoševi), masline se  obrađuju isključivo na tradicionalni način i ekstrakcija ulja obavlja se pomoću preša. Dobiveno ulje je vrhunske kvalitete, jedinstveno po svom bogatstvu mirisa (aromatičnog iškog bilja) i  neodoljivom okusu!


Preko ljeta prostorija uljare služi kao izložbeni prostor u kojem se priređuju zapažene izložbe iških slikara, kipara i brodomodelara, popraćene pjesničkim večerima i domaćom glazbom uživo. 


A u prostoru iznad uljare zaslugom Narodnog muzeja Zadar otvoren je 1978. godine Zavičajni muzej Mali Iž kao područna kulturno-povijesna zbirka  tadašnjeg Odjela revolucije (danas odjela Muzej grada Zadra - Zbirka suvremene povijesti), posvećen u prvom redu maloiškom ustanku protiv talijanskog fašističkog okupatora (28.06.1942.). Kasnije se postav tematski proširio te fotografijama i tematskom građom prikazuje kulturnu povijest Malog Iža od prapovijesti do danas. 

                  

Dani fešte

Na blagdan Vele Gospe, zaštitnice Malog Iža,  tradicionalno se priređuje trodnevna fešta s bogatim programom u sklopu kojega se održava ribarska večer s natjecanjem u kuhanju brudeta, igre za najmlađe, natjecanja u košarci, nogometu, potezanju konopa i vaterpolo utakmici između mladih i starih a nastavlja  se glazbom uživo do kasno u noć. 

 

KAKO DO NAS?

Mali Iž povezan je sa Zadrom brzobrodskom, putničkom i trajektnom linijom. Brzi brod (katamaran) plovi svakim danom osim nedjeljom a vožnja traje 35 min. Putnički brod također plovi svakim danom (nedjeljom 2x) a vožnja traje 70 min, trajekt iz trajektne luke Gaženica u sezoni dvaput dnevno (80 min), izvan i u predsezoni jedanput (kartu za trajekt svakako rezervirajte na vrijeme!) 


 

Mediterranean Islands: IŽ

Hotel Korinjak

Područna etnografska zbirka Veli Iž

Područna kulturno-povijesna zbirka Mali Iž



 

Info ured telefon: +385 (0)23 277 021

  • Mapa